Najšešća pitanja u apoteci
Masna koža – gelovi sa salicilnom kiselinom ili niacinamidom.
Suha koža – kremasti čistači sa hijaluronskom kiselinom i ceramidima.
Osjetljiva koža – micelarna voda ili blagi sindeti bez sulfata.
Da, čak i masna koža treba hidrataciju. Birajte lagane, gel-kreme sa niacinamidom, hijaluronskom kiselinom i ceramidima koje ne zapušavaju pore.
Serumi sadrže koncentrovane aktivne sastojke i dublje prodiru u kožu, dok kreme pružaju hidrataciju i zaštitu. Najbolje je koristiti ih zajedno – serum prije kreme.
Preporučuju se proizvodi sa salicilnom kiselinom, niacinamidom, benzoil-peroksidom ili azelaičnom kiselinom. Za teže slučajeve, obratite se dermatologu.
Da, posebno ako sadrže retinol, vitamin C, hijaluronsku kiselinu i peptide. Poželjno je početi s anti-age rutinom već u kasnim 20-im ili ranim 30-im.
Ključni sastojci su vitamin C, niacinamid, azelaična kiselina, arbutin i retinol. Obavezno koristiti SPF jer sunce pogoršava hiperpigmentaciju.
SPF 30 ili 50 sa širokim spektrom zaštite (UVA/UVB). Za masnu kožu – matirajuće teksture, za suhu – hidratantni SPF sa ceramidima.
Da, ali u niskim koncentracijama (0.1%-0.3%) i uz postepeno uvođenje (2-3 puta nedeljno). Poželjno je kombinovati sa hidratantnim kremama da bi se smanjila iritacija.
Koristite niacinamid, salicilnu kiselinu i retinol koji pomažu u kontroli sebuma i čišćenju pora. SPF je ključan jer sunce može pogoršati stanje.
Sama hijaluronska kiselina ne izaziva bubuljice, ali ako se nanosi na suho lice bez dodatne hidratacije, može izvući vlagu iz kože i izazvati iritaciju. Uvijek je najbolje nanositi je na vlažnu kožu i zaključati hidrataciju kremom.
Jutarnja rutina: Čistač → Serum (vitamin C, niacinamid) → Hidratantna krema → SPF
Večernja rutina: Čistač → Serum (retinol, kiseline) → Hidratantna krema
Ne nužno. Prirodni sastojci mogu biti nježni, ali klinički testirani aktivni sastojci (kao retinol i vitamin C) često daju brže i jače rezulta
Najčešće preporučujemo vitamin C, cink, vitamin D, beta-glukan, echinaceu i probiotike. Ovi suplementi pomažu u jačanju odbrambenog sistema, ali je pravilna ishrana i san takođe važan faktor.
Multivitamini i B kompleks – najbolje ujutru, jer mogu dati energiju.
Vitamin D i vitamin K – uz obrok koji sadrži masti, jer su rastvorljivi u mastima.
Magnezijum – najbolje uveče, jer pomaže opuštanju mišića i boljem snu.
Uglavnom da, ali je važno paziti na moguće interakcije. Na primjer, cink i bakar mogu ometati apsorpciju jedan drugog, dok kalcijum može smanjiti apsorpciju željeza. Uvijek je dobro posavjetovati se sa farmaceutom.
To zavisi od suplementa i individualnog stanja:
Vitamin C i cink – djeluju brzo kod prehlade.
Željezo – rezultati se vide za 2–3 mjeseca.
Kolagen – efekti na kožu i zglobove obično se primjete za 3 mjeseca.
Magnezijum – pomaže kod grčeva već nakon nekoliko dana.
Preporučuju se biotin, kolagen, cink, vitamin E i silicijum. Ovi sastojci pomažu u jačanju noktiju, kose i elastičnosti kože.
Iako su generalno bezbjedni, neki mogu izazvati nuspojave:
Vitamin C – u većim dozama može izazvati stomačne tegobe.
Magnezijum – može djelovati laksativno.
Željezo – može izazvati zatvor i mučninu.
Omega-3 – u visokim dozama može povećati rizik od krvarenja.
B kompleks, željezo (ako postoji anemija), koenzim Q10, magnezijum i omega-3 mogu pomoći u smanjenju umora i poboljšanju energije.
Da, ali je važno birati suplemente prilagođene uzrastu, kao što su sirupi i gumeni vitamini. Multivitamini, vitamin D i omega-3 su najčešće preporučeni za djecu.
Glukozamin, hondroitin, kolagen, MSM i hijaluronska kiselina pomažu u očuvanju hrskavice i smanjenju bola u zglobovima.
Magnezijum, melatonin, valerijana, matičnjak i triptofan mogu pomoći u opuštanju i boljem snu.